Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske
- svibnja 2025.
Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su sorte lijeske Istarski i Rimski u fenofazi – završetka oplodnje i izduživanja plodnice (BBCH skala 69-70; Slika 1.), dok su sorte lijeske iz grupe Tonda u fenofazi rasta plodova (BBCH 70-71). Lijeska je u vegetacijskoj sezoni 2024., bila u ovim fenofazama oko 05.04., što znači kako ova vegetacijska sezona 2025. u odnosu na proteklu „kasni“ i više od 20 dana. Nakon obilaska većeg broja lokaliteta, na stablima/grmovima i rodnim grančicama primjećuje se znatno manji broj rodnih cvati (gronja), što ukazuje na ovogodišnju značajno slabiju oplodnju i zametanje plodova.
Voćari koji su zainteresirani za više informacija o fenofazama razvoja lijeske, mogu posjetiti web-stranicu na adresi: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304423821009444?via%3Dihub
Kako se približava sredina mjeseca svibnja, nasadi lijeske polako ulaze u „kritični period“ koji traje približno 2 mjeseca u kojem je potrebno zaštititi list i plod od gospodarski značajnih bolesti i štetnika. Preporuka je obilazak nasada i pregled stanja na grmovima/stablima barem dva puta tjedno, kako bi bilo vremena za možebitno poduzimanje hitnih mjera zaštite.
Bolesti lijeske
Voćari koji su na vrijeme obavili prvu proljetnu zaštitu s bakarnim i sumpornim sredstvima (fenofaza završetka cvatnje tj. kada su njuške tučka potamnile, trebaju voditi računa kako je u proteklih 15 dana pala veća količina oborina a zabilježeni podaci na CDA postajama u Osječko-baranjskoj županiji su slijedeći: Čeminac-55 mm, Topolje-38 mm, Donji Miholjac-45 mm, Našice-59 mm, Slatinik Drenjski-69, Čepin-37 mm i Mrzović-65 mm. Stoga je preporuka HITNO obavljanje zaštite nasada lijeske sa pripravcima na bazi bakra i to u smanjenim dozama prema uputi na etiketi. Prema FIS-bazi u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50, 2-3 kg/ha) i bakarnog oksiklorida (Neoram WG, 0,2-0,25%). Navedene dozacije/ koncentracije odnose se na primjenu navedenih pripravaka u smanjenoj dozi tj. „u zeleno“.
Nakon što lijeska dostigne fenofazu prema skali BBCH-71, tj. kada su zametnuti plodovi promjera 10 mm (Slika 2.), potrebno je u zavisnosti od oborina i prethodnog termina zaštite, spriječiti razvoj i širenje gljivičnih oboljenja (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova – Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) na plodove. U fenofazi BBCH 71-72, uz pripravke na bazi bakra preporuka je uvesti i kombinirani sistemični pripravak na bazi piraklostrobina + boskalida (Signum, 1,0 kg/ha).
Posljednjih nekoliko godina u nasadima u Osječko-baranjskoj županiji, pepelnica lijeske (Phyllactinia corylea) vrlo se rijetko susreće. U slučaju prvih simptoma, za zaštitu se mogu koristiti samo kontaktni pripravci na bazi sumpora (Chromosul 80, Thiovit Gold, Cumulus DF, Cosavet DF, Microthiol special disperss, Heliosoufre S). NAPOMENA: Većina bakarnih i sumpornih pripravaka dobro se miješaju što olakšava zaštitu i smanjuje broj potrebnih tretmana/prohoda.
Štetnici lijeske
Kada se govori o štetnicima lijeske u pojedinim nasadima primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp. i dr.). Simptomi napada lisnih ušiju vrlo se lako prepoznaju već kod ulaska u nasad, jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova i plodova (Slika 3.). Medna rosa na plodovima, idealna podloga za klijanje spora i brzi razvoj gljiva čađavica i gljivičnih oboljenja plodova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja. Uz navedene pripravke može se dodati i pripravak na bazi silikonskih polimera (Silmax EC i sl.) koji poradi efekta ljepljive površine, imobilizira i sprječava širenje štetnika na biljnim organima.
Fitofagne stjenice (posebno Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys), tijekom obilaska nasada nisu zamijećene u značajnijoj mjeri. Međutim, na pojedinim lokalitetima posljednjih su godina štete na plodovima bile vrlo vidljive i značajne. Na ovakvih lokalitetima potreban je pažljiv vizualni pregled 5-10% stabala kako bi se utvrdila eventualna nazočnost imaga (odraslih oblika). Kritični broj je pronalazak dva imaga po stablu/grmu. Na žalost u RH (slična je situacija i u EU), nemamo registriranog pripravka za suzbijanje ovoga štetnika ali redoviti tretmani nasada prethodno navedenim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr.sc. Tihomir Validžić
tihomir.validzic@mps.hr