Retrospektiva: tekst je napisan u rujnu 2026. prema zapisima i objavama iz tog vremena.
Sezona 2024. bila nam je druga po redu, a po rezultatima analiza najlošija dosad. U zajedničkom plasmanu članovi su predali 321 tonu lješnjaka u ljusci, više nego dvostruko u odnosu na 142 tone iz prve sezone, a broj članova koji su predali urod narastao je s 40 na 97. Količina je rasla, kvaliteta nije: prosječna cijena koju smo isplatili članovima pala je s 2,24 na 1,86 eura po kilogramu u ljusci. U ovom tekstu pokazujemo što se dogodilo, brojkama iz naših analiza.
Novo skladište u Đakovu
Prvu sezonu radili smo u pogonu jednog našeg člana u Velikom Grđevcu. Početkom kolovoza 2024. javili smo članovima da je skladište te sezone na novoj lokaciji i da prijevoz do njega organizira zadruga, a početkom listopada već smo radili u Đakovu. Razloga je bilo više: većina nasada naših članova je istočnije, a domaćin u Velikom Grđevcu odlučio je svoj pogon certificirati za preradu, pa je držanje zadružne sirovine u istom prostoru postalo nepraktično.
Uselili smo u prazno skladište. Sjedište zadruge tada je još bilo u Virovitici.
Sušare te godine nismo imali, pa su članovi lješnjak prije predaje morali osušiti sami. Na separatorima smo ga pročišćavali mi. Koliko to znači, pokazali smo u listopadu 2024.: analiza jednog uzorka nesepariranog i nesortiranog lješnjaka pokazala je ukupno 37 posto jezgre, ali samo 27 posto zdrave jezgre. To je jedan uzorak iz loše godine, a ne pravilo, no dobro pokazuje zašto lješnjak prije otpreme čistimo.
Što su pokazale analize
Cijenu u zajedničkom plasmanu ne određuje nagađanje, nego analiza. Iz uzorka svake isporuke u laboratoriju utvrđujemo randman, to jest udio jezgre u kilogramu lješnjaka u ljusci, zatim udio trule jezgre i udio jezgre oštećene ubodom stjenice. Trulež i ubodi stjenice, uz ekološki certifikat i oblik ploda, određuju klasu. Randman ne određuje klasu, nego cijenu unutar nje: cijena po kilogramu jednaka je osnovnoj cijeni klase pomnoženoj s randmanom.
Randman je 2024. u prosjeku iznosio 32,8 posto, prema 40,0 posto godinu prije. No presudila su oštećenja. Trulež je u prosjeku iznosila 4,6 posto jezgre, prema 0,4 posto u 2023., a oštećenja od stjenice 18,3 posto, prema 12,0 posto.
Zato kažemo bez uljepšavanja: 2024. je bila godina vrlo loše kvalitete i to je glavni razlog zbog kojeg je cijena pala. Tržište se te godine također kretalo, a naši zapisi ne mogu reći koliki je dio promjene cijene došao s tržišta.
Stjenica i trulež
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) u Hrvatskoj je prvi put službeno zabilježena 2017. u Rijeci. Prosjek od 18,3 posto oštećene jezgre dolazi iz naših laboratorijskih analiza svih isporuka.
Naše analize same ne mogu razdvojiti pritisak štetnika od utjecaja vremena: vidimo da su visoka oštećenja i niska cijena išli zajedno, ali ne i što je čemu uzrok.
Što smo naučili
Zadruga je, kao i prve sezone, zadržala 5 posto pročišćene količine u naravi, u lješnjaku, a ne u novcu; od toga plaćamo skladište, ljude i softver.
Sezona nam je pokazala i gdje su granice naše opreme. S linijom za separiranje došli smo do maksimuma, a bez sušare svatko je lješnjak sušio kod kuće kako je znao i mogao.
Dopuna iz rujna 2026.
Sve što slijedi dogodilo se nakon 28. studenoga 2024. ili je tek poslije izračunato.
Dana 16. prosinca 2024. javili smo da su aktivnosti u zadruzi za tu godinu gotove i da su završne isplate članovima u tijeku.
Kad se na rezultate analiza primijene pragovi truleži i uboda stjenice s naše konvencionalne ljestvice (prema ljestvici iz 2025.), 55 posto kilograma predanih 2024. pada u najlošiju klasu. Godinu prije u toj je klasi bilo oko 2 posto količine. U dvije najbolje klase 2024. ušlo je tek 12 posto kilograma, prema 70 posto u 2023. To je izračun iz laboratorijskih rezultata, a ne službeno razvrstavanje svake pojedine isporuke, ali slika je jasna.
O praznom skladištu u Đakovu naš je upravitelj i suosnivač Tomislav Haršanji poslije, 1. rujna 2025., napisao:
„Nismo imali ni vage, ni stol ni stolice.”
U lipnju 2025. naš je upravitelj za Agroklub rekao da su štete od stjenice na plodu u sezoni 2024. išle i do 70 posto. To je procjena proizvođača, a ne mjerenje; naš izmjereni prosjek je 18,3 posto.
Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede u preporuci od 18. lipnja 2026. bilježi da su u kišnim ljetima na netretiranim stablima lijeske zabilježeni gubici od truleži veći od 50 posto uroda.
Godine 2025. kupili smo dvije sušare i povećali kapacitet linije za separiranje. Te su sezone oštećenja od stjenice pala na 9,7 posto, trulež na 0,7 posto, a prosječna isplaćena cijena porasla je na 3,42 eura po kilogramu. O tome pišemo u tekstu o sezoni 2025.
Skupština je odluku o preseljenju sjedišta donijela 7. rujna 2025., a Đakovo je u sudski registar upisano 21. siječnja 2026. Posao je, dakle, u Đakovo stigao više od godinu dana prije službenog upisa.
Tekst je napisan u rujnu 2026. prema zapisima i objavama iz tog vremena.